Predsednik subotičke mesne zajednice Makova sedmica Endre Čuso izjavio je da da je u nedelju, u tamošnjoj kafani i okolini, policija počela da istražuje na osnovu prijave da su na tom mestu nepoznati počinioci u vreme glasanja delili pakete građanima koji su glasali, kako se pretpostavlja, za Demokratsku stranku.
Građani potiskih opština su na nedeljnim izborima za predsednika Srbije nadmoćno glasali za Borisa Tadića. Tako je U Čoki Tadić osvojio preko dve trećine glasova, skoro 68 odsto, dok je za Tomislava Nikolića glasalo nešto iznad 29 odsto glasača. U Novom Kneževcu Tadić je osvojio 59,12, a Nikolić 39,67 odsto glasova. Građani Sente takođe su pretežno glasali za Borisa Tadića, a prema još nezvaničnim podacima, on je tu osvojio oko 87 odsto glasova, a Nikolić oko 12 odsto. U Adi je Boris Tadić osvojio 84,82 odsto glasova, dok je u Kanjiži Tadić osvojio 88,41 odsto glasova, a Tomislav Nikolić 9,64 odsto.
Dosadašnji predsednik Skupštine Vojvodine Šandor Egereši ponovo je, nakon nedeljnog drugog izbornog kruga po većinskom sistemu, postao pokrajinski poslanik. Ovom bivšem-budućem pokrajinskom poslaniku iz redova Saveza vojvođanskih Mađara biće ovo uzastopno sedmi mandat u vojvođanskim skupštinskim klupama. – Na pokrajinskim izborima sam po sedmi put učestvovao kao kandidat naneposrednim izborima i po sedmi put sam izabran, što za mene predstavlja ogromnu čast i prizanje za dosadašnji rad kojeg sam ispoljio u interesu naše opštine – izjavio je ovaj poslanik –rekorder iz Bačke Topole i dodao da će opravdati poverenje koje je već po sedmi put dobio od građana ove opštine.
Saradnici, prijatelji i poštovaoci nekadašnjeg glavnog urednika slobodoumnog nedeljnika „Naplo“ Karolja Kesega okupili su se povodom 15-godišnjice njegove smrti i ovaj put u njegovom rodnom Padeju pored njegovog groba. U okviru potonjeg skupa sećanja, uručene su i godišnje nagrade dobitnicima sa tradicionalnog konkursa za reportaže, koji se raspisuje u znak sećanja na Kesega.
U znak sećanja na svetskog putnika, lingvistu, esperantistu i književnika Tibora Sekelja, u Subotici je povodom 100-godišnjice njegovog rođenja otkrivena spomen ploča sa njegovim likom na zgradi u subotičkog Korzoa, u kojoj je Sekelj proveo poslednju četvrtinu svog života.
Sažimajući svoje ambicije i planove, nova direktorka Muzeja Vojvodine Agneš Ozer kaže da bi želela da „muzej bude pravi muzej“ i da on, ukoliko i bude suočen sa političkim „očekivanjima“, njih može da kanališe tako da se ne ogreše o pravila struke. – Muzej Vojvodine je veoma osetljiva ustanova, koja ima dvojni zadatak. Jedan je da se bavi kulturom Srba odseljenih u Mađarsku, jer su koreni muzeja negde u Matici srpskoj. U skladu sa time, i nadalje ćemo posebnu pažnju posvećivati građanskom životu Srba, ali naše izložbe treba prikazati ne samo u Novom Sadu – koji je bio najveći srpski grad Mađarske – nego i u širem krugu. Drugi zadatak je da za Muzej Vojvodine predstavlja obavezu da ima u vidu nacionalni sastav pokrajine – rekla je Agneš Ozer u intervjuu za „Mađar so“.
Salašarsko pozorište i njegova putujuća trupa, jedinstvena na mađarskom jezičkom području, stiže ovog leta do svog još jednog značajnog međaša – igraće svoju 35. predstavu, u ukupno 26 vojvođanskih mesta. Prema rečima direktora Atile Mađara, ovaj jedinstveni teatar će pred publiku izaći sa praizvedbom komada „Međaš“ Kate Đarmati, koji je pisan specijalno za ovo pozorište. – Komad govori o nama, o vojvođanskim Mađarima, o Salašarskom pozorištu, o publici, o svima nama – navodi Atila Mađar.
Iako se ovdašnja mađarska pozorišta gostovanjima teško probijaju iz trougla Srbija –Mađarska- Erdelj (Rumunija), subotičko pozorište „Deže Kostolanji“ je, nakon prošlogodišnjeg učešća na teatarskom festivalu u Indiji, za ovo leto dobilo poziv da učestvuje na pozorišnom festivalu u Brazilu. Radi se o pozorišnom festivalu u gradu Sao Hoze do Rio Preto, jednom od najuglednijih u Latinskoj Americi, koji će ove godine u julu po 43. put okupiti najbolje južnoameričke pozorišne produkcije, uz koje svake godine gostuje i nekoliko teatarskih ostvarenja van Južne Amerike.
Tokom prošle godine je broj predstavki u kancelariji Pokrajinskog ombudsmana bio veći za trećinu nego prethodne godine – stoji u izveštaju ove institucije za 2011. godinu koji, mada je pripremljen na vreme, zbog izbornih događaja nije stigao na dnevni red pokrajinske skupštine, pa će ga tako, najverovatnije tek najesen, razmatrati poslanici u novom sazivu vojvođanskog parlamenta.
Izvršni potpredsednik Mađarsko-srpske trgovinske i industrijske komore Mikloš Jojart ocenio je da je da zajednički nastup Mađarske i Srbije na tržištima drugih zemalja predstavlja ne samo mogućnost, nego i neminovnost.
Imovina Brodogradilišta u Bezdanu koje je u stečaju prodata je na javnom nadmetanju, a novi vlasnik je Miroslav Reljanović, neurolog iz Hrvatske. On je brodogradilište, kao jedini zainteresovani kupac, kupio po početnoj ceni od 32,7 miliona dinara.
Predsednik Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor rekao je da će broj mandtata koje će ta stranka na kraju ukupno osvojiti u pokrajinskom parlamentu pokazati na koje skupštinske i izvršne funkcije u Vojvodini može da računa SVM, ali je dodao da je nedvosmisleno da je između Borisa Tadića i njega u subotu postignut principijelni sporazum prema kojem će Demokratska stranka i Savez vojvođanskih Mađara i na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou ostati uzajamni strateški partneri. – Konkretizacija ovog principijelnog sporazuma postaje moguća 21.maja. Postoji sporazum takvog karaktera da ostajemo deo parlamentarne većine. A u pogledu lokalnih samouprava smo se složili da tamo gde DS ima više mandata – tamo DS daje gradonačelnika, a da ćemo se o raspodeli ostalih funkcija dogovarati – izjavio je Pastor u intervjuu za „Mađar so“.
Subotičko pozorište „Deže Kostolanji“ izvešće premijerno u nedelju predstavu pod nazivom „Pass-port Subotica, grad demona“, prvu u seriji koja se ostvaruje u okviru programa IPA prekogranične saradnje Mađarska-Srbija.
Olvasd a Képes Ifjúságban:


Nem éltem sohasem a számok bűvöletében, bár vita nincs, a számok egyre fontosabb helyet töltenek be az életünkben. Üssünk csak fel egy-két újságot, telis-tele vannak számokkal. Még a szórakoztató oldalak is a számokra építenek. Figyelmünket úgy ragadják meg, hogy a jó tanácsokat is a matematika nyelvére ültetik át, pl.: hat olyan dolog, amire a tiniknek szükségük van, tíz dolog, ami nélkül nincs jó házasság, három tipp, amivel felfrissül a bőre... Még jó, hogy ugyanezek a lapok nem E330-ként emlegetik a citromsavat, ha épp káros tulajdonságait foglalják pontokba, hanem nevén nevezik. Ez azonban nem gyakorlat a gyártóknál, akik ugyan feltüntetik az adott termék össszetételét, de hogy abból közönséges emberfia semmit sem ért, az mintha senkit sem érdekelne.
Én ezúttal inkább össszeszámolnám, hogy milyen előnnyel jár ez a „nemtörődömség”. A trendeket követve úgy is fogalmazhatnék: hét ok, amiért jó, hogy nem értjük a termékismertetőt: 1. Fogalmunk sincs, mit eszünk, 2. Abban a hiszemben élünk, hogy jól bevásároltunk, 3. Nem tartunk az egészségtelen táplálkozás káros következményeitől, 4. Elképzelésünk sincs, mitől betegedtünk meg, 5. Még csak fel sem merül annak gondolata, hogy a gyártót bepereljük, 6. Nem riasztjuk a felügyelőséget, és nem utolsósorban: 7. Nem cikkezünk a gyártó kárára...
Vajdaságban: szombaton mérsékelten borús, gyenge vagy mérsékelt északnyugati szél fúj. A reggeli hőmérséklet 11 és 13, a nappali 22 és 24 fok között ingadozik.
Az ország területén: is mérsékelten borús időre számíthatunk, délután a keleti és a déli országrészekben záporok alakulnak ki. Gyenge vagy mérsékelt északnyugati szél fúj, hajnalban 9–15 fokig, nappal 17–24 fokig melegszik fel a levegő.
Távolabbi előrejelzés szerint: vasárnap az északi országrészekben mérsékelt borulás, Szerbia többi része felett borult lesz az ég, esik az eső. Vasárnap este mindenhol felszakadozik a felhőzet, hétfőn mérsékelt borulás, délen és nyugaton eső várható. Kedden és szerdán is esős napban lesz részünk, a csapadék szerdán délután szűnik meg.
Európában: ma a kontinens nyugati részeiben eső, a Balkán-félszigeten és Kelet-Európában mérsékelt borulás, záporok, zivatarok. Nagy-Britanniában szeles időjárás, a kontinens legtöbb országában 16 és 27 fok között ingadozik a nappali csúcshőmérséklet.
1045
Orseolo Péter magyar király felajánlotta az országot III. Henrik német-római császárnak, akitől hűbérbirtokként kapta vissza.
1912
Fiumében (Rijeka) megszületett Kádár János (eredeti nevén : Csermanek János), aki 32 évig volt a Magyar Szocialista Munkáspárt vezetője.
1921
Megszületett Budapesten Bárdy György színész, "Jumurdzsák". Ismertebb filmjei: Egri csillagok; Kárpáthy Zoltán; A kőszívű ember fiai; Gábor diák; Valahol Európában; A Hamis Izabella; Hahó, Öcsi!; Bob herceg; János vitéz; Így írtok ti; A Hídember; Magyar vándor.
1948
Budapesten megszületett Gálvölgyi János Jászai Mari- és SZOT-díjas érdemes színművész.
1966
Meghalt Tamási Áron Kossuth-díjas író, akadémikus (Ábel - trilógia).
1980
Farkas Bertalan, az első magyar űrhajós megkezdte egyhetes útját a világűrbe a Szojuz 36 fedélzetén.
1986
Az Európai Unio hivatalos zászlója lett a kék háttérben 12 arany csillaggal díszített lobogó.
1805
Napoleon Bonaparte Olaszország királya lett.
1896
Elsőként a Dow Jones and Company tette közzé a maga tőzsdeindexét a New York-i értékpapírtőzsdén (NYSE).
1923
Megszületett Elberfeld-ben Horst Tappert német színész, a legendás Stephan Derrick megszemélyesítője.
Esküvőbe „csöppent” tíz métert zuhanva egy házasságkötő terem padlásáról egy férfi Németországban és épp a menyasszony lába előtt terült el, aki sokkot kapott.
Az eset Unterfrankenben történt, a padlás padlózata nem bírta el a 20 éves Stephan Pfeifert, aki részegen ment fel, mert szerette volna kialudni mámorát egy csendes zugban. A férfi esését valamelyest felfogta egy balkonkorlát, így megúszta a zuhanást csípő- és bordatörésekkel.
A menyasszony, Anett Friedmann is szerencsés, mert ha kicsit előrébb áll, a férfi a halálát is okozhatta volna, így csak a hangulatot csapta agyon – adta hírül az austriantimes.at című osztrák hírhonlap.